crkva

Prema predaji u povelji iz 1255. godine, kralj Koloman (1102-1116) je podijelio povlastice stanovnicima Rovišća, no tokom vremena su se te povlastice zaboravile i trebalo ih je istražiti, obnoviti i ustanoviti. Ta predaja je uvelike vjerojatna ako se uzme u obzir da je Koloman često potvrđivao razne povlastice selima u Hrvatskoj.

Iz te se povelje vidi da u prostorima sjeverne Hrvatske postoje manja upravna područja, upravno-političke župe (županije). Postojale su u Zagrebu, Čazmi, Kalniku, Rovišću itd. Službeno, u sačuvanim dokumentima, Rovišće se prvi put spominje 1232. godine. Koloman (kralj Rusina i vojvoda Slavonije) darovnicom iz te godine posjed Konjsku daruje stanovnicima Rovišća, Dragi i Dragecu, posjed su mogli naslijediti i njihovi potomci.

U povelji iz 1255. stoji da je ban Stjepan došao ustanoviti već zaboravljene povlastice. Istragom se ustanovilo da su u Rovišću živjele dvije skupine stanovništva, predijalci (imali su povlastice), i kastrenzi (bez povlastica). U to doba četiri su obitelji uživale povlastice (Scenta, Stoyk, Drayn, Jak).

Novom istragom ustanovljeno je da zapravo ima mnogo više, čak 60 obitelji predijalaca. No njima povlastice nisu vraćene; borili su se za njih, neki uspješno- neki ne. Ovo selo od samog osnutka ima važnu funkciju za ovaj dio Hrvatske. U XII. i XIII. stoljeću ima status tvrđe-grada i župsko je središte.